5G SEMINARSKI RAD
- vitobobix
- May 11, 2023
- 4 min read
TEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA
Zagreb, Getaldićeva 4
SEMINARSKI RAD:
5G MREŽA
Ime i prezime: Vito Bobić, 3.b
Profesorica : Kristinka Blažeka
Zagreb, prosinac 2022.
• Uvod u temu
5G je peta generacija mobilne mreže koja nasljeđuje 4G. Glavna razlika u odnosu na dosadašnju 4G tehnologiju je omogućavanje većih brzina prijenosa podataka (čak i do 1000 puta). Pomoću nje, brzine mobilne mreže bi se mogle uspoređivati sa brzinama trenutnih žičnih internetskih usluga.
• Što je 5G?
U posljednjem desetljeću prošlog stoljeća tehnologije pokretnih komunikacija započele su svoj komercijalni rad s 2G mrežama, koje su omogućavale prijenos govora uz prijenos kratkih tekstualnih poruka i vrlo ograničeni promet podataka. 3G mreža početkom 2000-tih donosi prve mogućnosti ozbiljnijeg pristupa internetu, dok 4G mreža nakon 2010. nudi još brži pristup internetu, što omogućuje i prijenos zahtjevnijeg sadržaja (npr. video velike razlučivosti).
5G je nova generacija mreža pokretnih komunikacija koja se oslanja na već postojeće tehnologije, ali donosi puno novih primjena. 5G omogućava značajno brži pristup internetu, puno veći broj povezanih uređaja te vrlo pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem (latencijom). Osim ova tri poboljšanja o kojima se najčešće govori, 5G mreža dodatno omogućuje tzv. „network slicing“, odnosno dodjelu prijenosnih resursa prema prioritetima, što će biti iznimno važno za budućnost.
Slika 1: 5g povezanost
• Kako funkcionira 5G?
Sve četiri prethodne generacije mobilnih mreža koristile su tornjeve makro ćelija, visoke stotine metara, zahtijevajući ogromne izdatke za prijenos energije na velike udaljenosti.
5G radi malo drugačije. Ova nadograđena mobilna mreža koristi kombinaciju frekvencija iz više pojaseva za maksimiziranje propusnosti. Osim tradicionalnih makrostaničnih tornjeva, 5G će također koristiti veliki broj mnogo manjih mikro ćelija za nove pojaseve milimetarskog spektra valova kako bi stvorio pokrivač ultra-brze mrežne pokrivenosti.
• 5G brzina
U5G brzine kreću se od oko 50 Mbps do 1.000 Mbps (1 Gbps), ovisno o RF kanalu i BS opterećenju. Najbrže 5G brzine su u mmWave pojasevima i mogu doseći 4 Gbit/s s agregiranjem nosača i MIMO-om (pod pretpostavkom savršenog kanala i bez drugog BS opterećenja).
Sub-6 GHz 5G (srednji pojas), daleko najčešći, može isporučiti između 10 i 1,000 Mbps; imat će mnogo veći doseg od mmWave traka. U bendovima ispod 6, C-Band (n77/n78) implementirat će razni američki operateri 2022. godine. Verizon i AT&T planirali su rasporediti C-Band početkom siječnja 2022., ali je odgođen zbog sigurnosnih razloga koje je iznijela Savezna uprava za zrakoplovstvo.
Niski pojasevi (kao što je n5) nude veći raspon, čime je veće područje pokrivenosti za određenu lokaciju, ali njihove su brzine niže od srednjeg i visokog pojasa.
Slika 2: 5g upload and download speed
• 5G "latency"
U 5G-u idealna "latencija zraka" je reda od 8-12 milisekundi tj., isključujući kašnjenja zbog primopredaja.
Latencija reemitiranja i latencija remonta poslužitelju moraju se dodati "latenciji zraka" za ispravne usporedbe. Verizon je izvijestio da je latencija na njegovom 5G ranom uvođenju 30 ms. Edge Poslužitelji u blizini tornjeva vjerojatno mogu smanjiti latenciju na 10 - 15 ms.
Latencija je mnogo veća tijekom primopredaje; u rasponu od 50 do 500 milisekundi, ovisno o vrsti primopredaje. Skraćivanje vremena prekida primopredaje kontinuirano je područje istraživanja i razvoja; opcije uključuju izmjenu margine primopredaje (pomaka) i vremena do okidača (TTT).
Slika 3: 5g latency reduce
• Područja primjene
ITU-R je definirao tri glavna područja primjene za poboljšane mogućnosti 5G mreže. To su poboljšana mobilna širokopojasna mreža (eMBB), ultra pouzdane komunikacije niske latencije (URLLC) i masivne komunikacije tipa stroja (mMTC).
Poboljšana mobilna širokopojasna mreža (eMBB) koristi 5G kao progresiju od 4G LTE mobilnih širokopojasnih usluga, s bržim vezama, većom propusnošću i većim kapacitetom. To će koristiti područjima većeg prometa kao što su stadioni, gradovi i koncertni prostori.
Ultra pouzdane komunikacije niske latencije (URLLC) odnose se na korištenje mreže za kritične aplikacije misije koje zahtijevaju neprekidnu i robusnu razmjenu podataka. Prijenos podataka kratkog paketa koristi se za zadovoljavanje zahtjeva pouzdanosti i latencije bežičnih komunikacijskih mreža.
• 5G u Hrvatskoj
Operatori mreža pokretnih komunikacija su u RH prvu komercijalnu 5G uslugu pustili u rad putem DSS tehnologije u listopadu 2020., upotrebljavajući radiofrekvencijske pojaseve za koje su već posjedovali dozvole za uporabu RF spektra, a koje su do tada koristIli samo za 4G tehnologiju.
Operatori su vršili testiranja 5G tehnologije na ograničenim područjima, većinom u radiofrekvencijskom pojasu 3,6 GHz. Testiranja su prvo bila tehničkog karaktera, dok su se u kasnijim fazama odvijala na vrlo ograničenim grupama krajnjih korisnika.
12. kolovoza 2021. HAKOM je, nakon provedene javne dražbe, donio odluke o dodjeli radiofrekvencijskih pojaseva na 700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz na nacionalnoj razini te 3,6 GHz na regionalnoj (županijskoj) razini.
A1 Hrvatska, Hrvatski Telekom i Telemach Hrvatska nakon dražbe su počeli s pružanjem komercijalnih usluga putem 5G mreže.
Slika 4: 5g u Hrvatskoj
• Utjecaj na zdravlje
Uvođenje 5G-mreže u kineskom Wuhanu u studenome 2019. godine povezano je s početkom epidemije koronavirusa, pa je 5G-mreža čak optužena i za pandemiju.
Na sličan način postoje i slijedeće vremenske korelacije:
1. raširena pojava radiostanica 1920-ih dovedena je u vezu s pandemijom španjolske gripe.
2. uvođenje 3G-mreže dovedeno je u vezu s ptičjom gripom 2001.
3. uvođenje 4G-mreže dovedeno je u vezu sa svinjskom gripom 2009.
Jasno je da neke nove radiotehnologije vremenski koincidiraju s epidemijama gripe, no postoje i druge vrste vremenskih sinkroniciteta:
Postoji velika korelacija između broja razvoda u saveznoj državi Maine u SAD-u i potrošnje margarina po glavi stanovnika. Korelacija nije naravno nikakav znanstveni dokaz da postoji uzročno-posljedična veza između navedenih događaja.
Za sada nema dokaza o štetnom utjecaju 5G-mreže na ljudsko zdravlje, te iako se pojavila poplava članaka i natpisa o štetnosti 5G mreža, najveći dio takvih informacija u pravilu dolaze iz, najblaže rečeno, opskurnih izvora, a i ona istraživanja koje potpisuju neki znanstvenici, za sada su na prilično klimavim nogama.
Slika 4: 5g i zdravlje
• Benefiti 5G-a
Velik dio hypea oko 5G mreže ima veze s brzinom. Ali postoje i druge pogodnosti. 5G će imati veću propusnost, što znači da može podnijeti mnogo više povezanih uređaja od prethodnih mreža. To znači da nema više sumnjive usluge kada ste u pretrpanom području. I omogućit će još povezanije uređaje poput pametnih četkica za zube i samovozećih automobila.
5G će također smanjiti latenciju - vrijeme potrebno da mobitel (ili drugi povezani uređaj) podnese zahtjev s poslužitelja i dobije odgovor - na gotovo nulu. I učinit će komunikaciju s platformama u oblaku (Amazon Web Services i Microsoft Azure) bržom i lakšom.
.
LITERATURA
Datup pristupanja stranicama : 11.12.2022. 11:20AM
POPIS SLIKA
Comments